Tekstovi

Od Podgorice do Grebaje, na Prokletijama i nazad: Dragulji zlatne kutije Crne Gore (Fokus)

Druženjem protiv zaborava (Fokus)

Novi falsifikati SPC (Novi magazin)

Još imamo ratne zločine bez kazne (Danas)

Sve je bilo organizovano (Monitor)

Rješenje je u Beogradu

Žrtvama ratnih zločina odšteta, nalogodavcima zločina sloboda (Aldžazira)

I dalje nema pravednog rješenja problema ratnih zločina Crne Gore nad Dubrovnikom (Hina)

NE Srpskom svetu (Novi magazin)

Crkvena vlada zaigrala troznak (Novi magazin)

ĐUKANOVIĆ U PANDORINOJ KUTIJI (Novi magazin)

Anticrnogorske vježbe (Novi magazin)

Krađa manastira (Novi magazin)

Kvartet nepoželjnih (Novi magazin)

Godišnjica otmenog propadanja (Novi magazin)

Opozicija pala, Vlada opstala (Novi magazin)

Godine opet počinju januarom (Novi magazin)

Kokainska-banana država (Novi magazin)

Specijalna presuda specijalnom tužiocu (Novi magazin)

Ripli u Montenegru (Novi magazin)

Na raskršću sa četiri putokaza (Novi magazin)

Dritanova vlada kao Đekna (Novi magazin)

Bombama zaprijetili i djeci (Novi magazin)

STANISLAV ĆANO KOPRIVICA - DOBROTVOR I VIZIONAR SAVREMENE CRNE GORE

Knjigu možete kupiti u Fondaciji Sv. Petar Cetinjski i kod autora. Naručite na broj telefona +382 69 012 343.

Ja imam šta da kažem

IZBOR IZ INTERVJUA OD 1989. DO 2021. GODINE SAČUVANIH U ELEKTRONSKOM IZDANJU

• Ja imam šta da kažem 1
• Ja imam šta da kažem 2
• Ja imam šta da kažem 3
• Ja imam šta da kažem 4
• Ja imam šta da kažem 5
• Ja imam šta da kažem 6
• Ja imam šta da kažem 7
• Ja imam šta da kažem 8
• Ja imam šta da kažem 9
• Ja imam šta da kažem 10
• Ja imam šta da kažem 11
• Ja imam šta da kažem 12
• Ja imam šta da kažem 13 
• Ja imam šta da kažem 14 
• Ja imam šta da kažem 15 
• Ja imam šta da kažem 16 
• Ja imam šta da kažem 17
• Ja imam šta da kažem 18
• Ja imam šta da kažem 19
• Ja imam šta da kažem 20
• Ja imam šta da kažem 21
• Ja imam šta da kažem 22 
• Ja imam šta da kažem 23
• Ja imam šta da kažem 24
• Ja imam šta da kažem 25
• Ja imam šta da kažem 26
• Ja imam šta da kažem 27
• Ja imam šta da kažem 28
• Ja imam šta da kažem 29
• Ja imam šta da kažem 30
• Ja imam šta da kažem 31
• Ja imam šta da kažem 32
• Ja imam šta da kažem 33
• Ja imam šta da kažem 34 NOVO

POLEMIKE: 

GOSPODINE AKADEMIČE, 

AVETINJO JEDNA

( Drugo dopunjeno izdanje, Podgorica, 2013.)

S A D R Ž A J

Jelena-Manja Vulić-Radulović – Marko Rogošić – Aleksa Asanović – Vukašin Vlahović  – Veseljko Koprivica

MOĆNI DEKAN  I NEMOĆNI PROFESORI  MUZIKE

Budimir Simonović – Rajko Cerović

NOVINARI O NOVINARIMA 

Branislava Liješević - Veseljko Koprivica – Vojislav Vulanović 

HVALOSPJEVI BIBLIOTEKARKE IZ BIHAĆA

Mlađen Mićović – Petar Kankaraš – Blagota Mitrić – Nenad Popović

FALSIFIKATI AMFILOHIJEVE CRKVE

Igor Perazić – Nebojša Petrović

PLANINSKA MUZIKA

Sreten Zeković - Milivoje Popović

KRSTO ZRNOV U RESAVSKOJ RADIONICI

Slavko Perović - Jadranko Orlandić - Aleksandar-Saša Aleksić

SVAĐA LIBERALA

Bošnjaci i Muslimani 

AKADEMICI, OGOVARAČI I ZAREZI

Liberalni savez –  Dragoljub Vuković - Danilo Burzan - Ljubiša Mitrović - Veselin Tomović:

POLITIČARI, NOVINARI I HIPOTEKE PROŠLOSTI

Nikola Vukčević - Andrej Nikolaidis

FILMSKI KRITIČAR NA NEVIĐENO

Branko Vojičić – Budimir Simonović – Spomenka Pušonjić

LOKATORI, ROVOVI I KAPE

Dragan Stanišić – Rajko Cerović -  Čevljani

SRPSKI POP I ČEVSKI CRNOGORCI

Slavko Perović – Miodrag Perović – Bobo Zeković

TAJNO UPUTSTVO  VLASTI I LIBERALNI MALTER

Vladimir Keković -  Jevrem Brković  – Dragan Rosandić

TAJNE SLUŽBE I ČAURE

Milić Popović - Bogić Rakočević -  Aleksandar Bečanović       

RAVNO POLJE CRNOGORSKE KNJIŽEVNOSTI

Živko M. Andrijašević – Zoran Lakić – Marko Vešović

AKADEMICI, ČETNICI I AVETINJE

Šerbo Rastoder - Rajko Cerović

INTELEKTUALCI, VLAST I BOŠNJACI

Boris Jovanović Kastel – Aleksandar Bečanović  – Andrej Nikolaidis

NAPAD I ODBRANA BRKOVIĆA

Jovan Plamenac  - Veseljko Koprivica – Novak Adžić - Veljko Vujačić

LAŽI AMFILOHIJEVOG ĐAKONA

Marko Vešović – Novak Kilibarda

DOPISIVANJE BIOGRAFIJA

Novak Adžić – Živko Andrijašević

DUEL ISTORIČARA

Marko Vešović – Todor Baković

USPOSTAVLJANJE DIJAGNOZE

Nataša Marković – Branko Sbutega – Miodrag Živković

SKANDAL U KOTORU

Šemsudin Radončić – Ratko Knežević

Šemsudin me molio da prekinem polemiku

Marko Vešović – Jevrem Brković

ANTOMIJA JEDNOG FRIZERA

Predrag Popović – Dragan Koprivica – Balša Brković

MEĐUPARTIJSKO-KNJIŽEVNA SVAĐA ZBOG NAGRADE

Novak Kilibarda  - Šemsudin  Radončić

KO JE OKLEVETAO PROFESORA ZLA

Porodica Bešović – Branimir Bojanić – Danilo Burzan

UREDNIK, NOVINAR I NAJBOLJI DIREKTOR

Željko Ivanović – Nebojša Medojević

DIREKTOR PROTIV DIREKTORA

Miodrag Perović – Svetozar Jovićević – Branko Radulović

POLEMIČKI TROUGAO UNIVERZITETSKIH PROFESORA

Mališa Marović – Novak Adžić

KO JE UBIO KRSTA ZRNOVA POPOVIĆA

Polemika crnogorskih iseljenika

OD CRNOGORSKOG JEZIKA DO BUREKA

Veseljko Koprivica - Jasenka Perović

Podvaljuju vam režimski agenti iz Podgorice i Sarajeva

Veseljko Koprivica – Đorđije Kustudić

Novinar protiv novinara 

Mladen Lompar Gojku Čelebiću:

Nikakav pisac, ali izvanredan književni lik

OD IDEJE DO KNJIGE

PRVI PUT U CRNOJ GORI

         OD IDEJE DO KNJIGE

* Zašto i Vi ne biste imali svoju knjigu?

* Pratite svjetske trendove

* Objavite autobiografiju ili memoare

* Povjerite  nam svoj rukopis  ili ispričajte Vašu životnu priču

 * Za ostalo će se pobrinuti tim iskusnih profesionalnih novinara, pisaca, redaktora, lektora, dizajnera, tehničkih urednika…

* Povjerite nam na redakturu, lekturu, dizajniranje i štampanje rukopis  Vašeg romana, zbirke pripovijedaka ili pjesama, građu za hroniku o Vašoj porodici ili plemenu, stručne rasprave, eseje, intervjue, reportaže, doktorske disertacije, magistarske i maturske radove, saopštenja, reklame, stranačke programe, projekte …  

Kontakt osoba: Veseljko Koprivica

Javite se na e-mail: vkpress@t-com.me ili na tel +382 69 012 343

Od pete do glave

Ko je neko u Crnoj Gori?

Sve je bilo meta

Sada prvi put objavljujem  pisma koja sam slao haškim istražiteljima i svoje izlaganje na okrugom stolu Rat za mir – dvadeset godina kasnije, kao i još neke priloge koji nisu bili obuhvaćeni drugim izdanjem knjige Sve je bilo meta.

I dio II dio III dio IV dio V dio VI dio

DANASU NISAM MOGAO REĆI NE!

Izvor: Danas, 06/09/2012; Strana: 6

Kako sam dva puta bio direktor zahvaljujući jednom Momiru Bulatoviću i Milu Đukanoviću i drugi put zahvaljujući Slobodanu Miloševiću

Veseljko Koprivica

Nikad više neću reći - nikad. Sredinom devedesetih, iz protesta što me crnogorski sudovi osuđuju na astronomske kazne po tužbama novinara dokazanih ratnih huškača (još jednu, od 17.000 eura, plaćam) vratio sam novinarsku nagradu koju mi je dodijelilo Udruženje novinara Crne Gore desetak godina ranije. I javno se zarekao - nikada više neću primiti nikakvo novinarsko priznanje!
Nešto kasnije zatražio sam od predsjednika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragutina Vukotića da izbrišu odrednicu o meni iz rukopisa Leksikona o crnogorskim novinarima. Sa zadovoljstvom sam se odrekao tog priznanja, uz obrazloženje da mi je mnogo prijatnije među novinarima koji nisu ušli u takav leksikon nego među besmrtnicima koji su u njega upisani. Tamo su se većinom ugurali poslušnici vlasti.
Ni tada ni u međuvremenu nisam ni sanjao da će se neko sjetiti moje malenkosti iz novinarske branše i dodijeliti mi bilo kakvo priznanje. I, šta se dešava?
Krajem maja, u redakciji Monitora, telefonski poziv za mene. „Veseljko, ovde Ceca“, čujem zvonki glas sekretarice Danasa. Poslije najmanje tri godine. Kakvo prijatno iznenađenje. Kad smo malo proćaskali kao stari znanci, kaže traži te Zdravko Huber. Poznat među saradnicima kao gonič robova. Da Zdravku bude lakše - i mene su mnogi saradnici zvali i zovu tako. Da skratim - obavještava me da Danas 9. juna proslavlja 15 godina postojanja i pita da li prihvatam da mi dodijele priznanje „Prijatelj lista“.
Bilo je to drugo veliko i prijatno iznenađenje koje sam doživio u svega nekoliko minuta. Već sam bio počastvovan time što su mi se javile drage osobe iz redakcije za koju me vežu višegodišnja saradnja i brojne uspomene.
Naravno, sjetio sam se svoje zakletve, ali Danasu nisam mogao reći - NE!
E, da Zdravko ne bi zasluženo nosio ono konspirativno ime, zatraži da povodom ovog „slučaja“ napišem tekst. Slobodna tema. A kad ni kod njega nema besplatnog ručka, odlučih se za najlakše - da ispričam nekoliko detalja iz mog druženja sa Danasom. Nešto sam od toga u Danasu ranije objavio, možda je nešto uvrstio u knjigu Prvih hiljadu dana Grujica Spasović, ali možda nije suvišno da i ja na ponešto podsjetim.
I da se malo pohvalim. Što, jelte, nije svojstveno Crnogorcima.
Povodom desetogodišnjice Danasa objavio sam tekst naslovljen „Direktor s daljinskim upravljačem“. Da, bio sam direktor i odgovorni urednik Danasa kada je redakcija morala da emigrira u Crnu Goru spasavajući se od linča koji je protiv nje preduzelo Ministarstvo za informisanje. Vedrio sam i oblačio nekoliko mjeseci 1999. i 2000. Sa pristojne udaljenosti od oko pet stotina kilometara. Namjestilo se da dopisnik iz Podgorice direktoruje čuvenim novinarima nekadašnje Naše Borbe čiji su me tekstovi godinama oduševljavali.
O tom nesvakidašnjem aranžmanu brzo sam se u Podgorici dogovorio sa Duškom Mitrovićem i Božom Andrejićem. Zapucali u Crnu Goru da traže direktora za svoj list kao da je u Beogradu malo direktora Crnogoraca!? I potrefili na mene crnogorskog liberala!
Danas je, kao prvi večernji list koji je ikad izlazio u Podgorici, krenuo u novi život iz štamparije Vijesti. Bila je to nova faza njegove drame. Na graničnim prelazima, autobuskim i željezničkim stanicama i podgoričkom i beogradskom aerodromu, zavisno od toga čime je transportovan do čitalaca u Srbiji, podvrgavan je strogim policijskim kontrolama. Jednom je u Priboju dva dana bio uhapšen.
Tim povodom morao sam, kao pravi direktor, da dajem izjave za brojne medije.
Režimu odani sudovi u Beogradu jedva su čekali da „podgoričkom“ Danasu izreknu astronomske novčane kazne. I ja sam što kao direktor, što kao odgovorni urednik, osuđen pet-šest puta.
Imao sam čast da me tuže četnički vojvoda Vojislav Šešelj i agencija Tanjug. Ministar informisanja bio je Aleksandar Vučić. Kažu da je porijeklom iz Bugojna, odakle je i moja tazbina.
Pošto nije radio platni promet između Crne Gore i Srbije, nisam Šešelju mogao da uplatim prvu kaznu od 60.000 dinara. Umjesto novca, poslao sam mu potvrdu glavne pošte u Podgorici da sam imao najbolju namjeru da se sa njim razdužim, ali nije dala viša sila...
Druga kazna bila je duplo veća. Ne sjećam se koliko su iznosile ostale.
Jednom sam, početkom osamdesetih, u Borbinom klubu sa Šešeljem i njegovim kumom Vukom popio kafu. I to u vrijeme kada je o njima brujala cijela velika Jugoslavija. Prvi tek izašao iz zatvora u Zenici, drugi objavio roman „Sudija“.
Kad je malo provedrilo iznad Beograda - riješio sam se direktorske fotelje. Ubrzo i pozicije odgovornog urednika. Lagodnije je biti dopisnik i za šefa imati Zdravka Hubera, Jelku Jovanović, Bojana Tončića....
Mislim da sam bio fer direktor. Nikome nisam dao otkaz, a ni platu povećao. Ceci, dvjema Natašama, dvojici Bojana, Vesni, Jelki ... često sam morao da se pravdam da kasa nije kod mene. I da mi „direktorska plata“ kasni po nekoliko mjeseci.
Danas, kada je sve to jedna uzbudljiva i draga uspomena mogu da se pohvalim da sam bio direktor i dvojici ambasadora Srbije - Grujici Spasoviću i Radivoju Cvetićaninu.
I da sam dva puta bio direktor zahvaljujući dvojici predsjednika država. Prvi put dograbio sam se direktorskog mjesta u podgoričkom Press commercu, nakon što su Momir Bulatović i Milo Đukanović ugasili Redakciju Komunista. Drugi put zahvaljujući Slobodanu Miloševiću.
Uzgred, Haški sud me više puta kontaktirao da svjedočim protiv Miloševića. Zbog toga je tajno u Podgoricu dolazio i lično glavni tužilac Džefri Najs i skoro dva sata me ubjeđivao i prijetio da moram svjedočiti. Nisam pristao da budem špijun. Nikad nisam saznao zašto sam haškim sudijama bio toliko važan svjedok.
Da bi ovo sjećanje bilo objektivno, moram navesti da sam krajem 2000. podnio ostavku na mjesto odgovornog urednika. Razlog - redakcijski komentar „Crnogorski zid“. U njemu je Crnoj Gori osporavano pravo na samostalnost. Možda sam reagovao previše emotivno. Danas moram priznati da sam odavno razočaran onim što se dešava u nezavisnoj Crnoj Gori. Nikad se nisam zalagao za „mafijašku državu“, za državu u kojoj u bijedi živi trećina stanovništva, u kojoj 15.000 djece svoje mlade godine provode u siromaštvu, u kojoj je opet državna Pobjeda, uz još nekoliko medija, perjanica sunovrata profesionalnog novinarstva kao što je početkom devedesetih bila personifikacija ratnohuškačkog novinarstva...
Onu nesuglasicu sa redakcijom Danasa izvanredno je u svojoj kolumni opisala uvijek osvježavajuća Nataša Odalović. Nazvala je pravim imenom - šum među prijateljima.
Danas i danas čitam. Prvo kolumne, pa što stignem. I to je za mene najbolji dnevni list koji izlazi u Beogradu.
Ovo nije poltronisanje uvaženoj redakciji Danasa. Njeni članovi dobro znaju da sam ih uvijek visoko cijenio i da smo bili i ostali veliki prijatelji.
Prvenstveno zahvajujući tome što se sve oko nas mijenjalo nagore, osim - Danasa i mojih dragih prijatelja koji brinu o njemu.

Autor je bio direktor i odgovorni urednik Danasa 1999. i 2000. godine

Autor: VESELJKO KOPRIVICA

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ŠEF DANASA IZ PODGORICE

Izvor: Danas, 06/09/2012; Strana: 9

Veseljko Koprivica, zajedno sa osnivačima Danasa, pripada generaciji novinara bivše Jugoslavije koji su se još tokom osamdesetih godina borili za širenje medijskih i drugih sloboda u zemlji i režimu u kojem smo tada živeli. Nakratko je izgledalo da ćemo, pod zajedničkim krovom, uspeti da stvorimo slobodnije i demokratičnije društvo, ali su onda glavnu reč preuzeli neki drugi. Razumnima je preostalo da u dezintegrisanom i posvađanom regionu šire duh tolerancije i uzajamnog uvažavanja, ne bismo li, koračajući odvojeno, u miru, išli u zajedničkom pravcu - ka tipu društva koje se temelji na onom što se nazivaju evropske vrednosti. 

Sa takvih pozicija, afirmisani crnogorski novinar Veseljko Koprivica i vodeći srpski nezavisni dnevnik Danas započeli su plodnu saradnju još tokom devedesetih godina. Veseljko je prvo bio vrhunski dopisnik iz Podgorice, zahvaljujući čijim tekstovima u Danasu je srpska javnost mogla da dobije najobjektivnije informacije i analize o događajima u Crnoj Gori. Kada je u završnici miloševićevsko-radikalskog režima u Srbiji zapretio totalni pomor slobodnih medija, Veseljko Koprivica je pristao na riskantnu igru sa podivljalom vlasti u Beogradu. Pristao je da bude direktor i odgovorni urednik „crnogorskog Danasa“, firme i lista čije je sedište bilo u Podgorici, a koji je uređivala ekipa u Beogradu. Njemu su beogradski sudovi izricali astronomske kazne po Šešelj-Vučićevom zakonu o informisanju, što je podrazumevalo da je svaki njegov dolazak u Srbiju mogao biti okončan hapšenjem i trpanjem u zatvor. Kako je to izgledalo, i šta je bilo posle, čitaoci mogu saznati iz teksta koji je Veseljko napisao za ovaj jubilarni broj.
Činom proglašenja za Prijatelja lista, Redakcija Danasa se na svoj 15. rođendan simbolično odužuje odvažnom kolegi iz Crne Gore, koji je dao veliki doprinos medijskim slobodama u Srbiji.

Autor: NN 

Amfilohijeva sabrana nedjela

KNJIGA JE SADA PRVI PUT DOSTUPNA ČITAOCIMA I TO SAMO U OVOM ELEKTRONSKOM IZDANJU. U NJOJ SU KORIŠĆENI TEKSTOVI IZ PRVOG I DRUGOG IZDANJA KNJIGE AMFILOHIJEVA SABRANA NEDJELA.

UKOLIKO JE NEKO ZAINTERESOVAN  DA OBJAVI OVU KNJIGU ILI FINANSIJSKI UČESTVUJE U NJENOM ŠTAMPANJU MOŽE SE JAVITI AUTORU NA E-MAIL: vkpress@t-com.me

I dio II dio III dio IV dio V dio VI dio VII dio VIII dio IX dio X dio XI dio XII dio XIII dio XIV dio XV dio XVI dio XVII dio XVIII dio XIX dio XX dio XXI dio XXII dio XXIII dio XXIV dio XXV dio (NOVO) XXVI dio (NOVO) XXVII dio (NOVO) XXVIII dio (NOVO) XXIX dio (NOVO) XXX dio (NOVO) XXXI dio (NOVO)

Naj Crna Gora

Ova fascinantna knjiga od 260 stranica je zbirka više od 1.000 zanimljivosti o Crnoj Gori. Knjiga se može naručiti direktno od autora na telefon +382 69 012 343 ili putem e-maila vkpress@t-com.me.
Crna Gora je prvo kao Duklja, potom kao Zeta već deset vjekova poprište burnih događaja. Mnogi od njih skretali su na sebe pažnju i svjetske javnosti.

Iznjedrila je brojne ličnosti koje su obilježile svoje vrijeme i pročule se daleko van Crne Gore.

Crna Gora je bogata prirodnim i drugim fenomenima. O svemu tome svjedočanstva su ostavljali putopisci, istoričari, naučnici, novinari, slučajni namjernici...

Ipak, mnogo toga i danas je nepoznato široj javnosti, čak i velikom dijelu crnogorskih građana.  

U želji da dio tih zanimljivosti bude dostupan što većem broju ljudi  sabrao sam ih na jedno mjesto. Tako je nastao ovaj leksikon zanimljivosti iz raznih oblasti. Datiraju od najranije crnogorske prošlosti do današnjih dana.   

Glavni kriterijum pri izboru događaja, ličnosti i fenomena uvrštenih u ovu knjigu bio je da se izdvajaju po tome što su prvi, jedini, naj...  Uvjeren da će ovaj vodič kroz prostor i vrijeme Crne Gore biti interesantan i koristan onima koji na popularan način žele da detaljnije upoznaju jednu od najstarijih evropskih država, prepuštam ga ljubiteljima zanimljivosti na čitanje i zajedničko - dopisivanje. 

I dio II dio III dio IV dio V dio VI dio VII dio VIII dio IX dio

The Best Of Montenegro

This fascinating 260-page book is a collection of more than 1,000 interesting facts about Montenegro. The book may be ordered directly from the author by phoning +382 69 012 343 or by e-mail to Veseljko Koprivica.

The book describes many interesting facts in the long history of Montenegro, the oldest South-Slavic state in the Balkans, beginning with the country's origins. The first Montenegrin state, called Doclea (named after the Roman city of the same name), fought for its independence in a long battle near Tudjemili the concluded in the year 1043. Montenegro was mentioned as the country name for the first time in the charter of King Milutin in the year 1296.

In this book you can find how many of the world's more famous persons are involved in Montenegro's long history. Mila Jovovic, one of the world's most popular actresses, has Montenegrin origins - Her father was from Montenegro. Hollywood star Brad Pitt played his first role in a movie "Dark side of the Sun" which was filmed on the Montenegrin Coast in 1987 - at the time Pitt was reportedly amazed by the beauty of Perast. Nikola Tesla, the famous scientist and inventor in electro-engineering, translated many Montenegrin poems into English - some sources trace Tesla family origins to the village of Draganici near Niksic.

Pages 1 - 224

Pages 225 - 256

Pages 257 - 272